Vesna Čulinović-Konstantinović, predsjednica Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske kaže kako su obojica pozvani na proslavu.
- Pozvani su na proslavu. Osim toga, oni su kao i domaćini, znate. Znam da je jedan od njih bolestan, a za drugoga zapravo ne znam - kazala je Čulinović.
Odsustvo župana je Olga Grgurić, karlovačka dožupanica, opravdala ranije dogovorenim stranačkim obvezama, dok službenog objašnjenja gradonačelnikove spriječenosti nije bilo. Osim toga, programom događanja je nakon svečane akademije za sudionike bio predviđen i prijem kod župana i gradonačelnika, ali on nije održan.
Na akademiji nije pjevalo ni Prvo hrvatsko pjevačko društvo "Zora", iako je njihov nastup najavljen. Čulinović kaže da je nastup dogovarao potpredsjednik SAB-a, Skupnjak, a ona misli da su bili zauzeti.
- A ako nisu, onda zaista ne znam što se dogodilo da "Zora" nije htjela ili nije mogla nastupiti - dodala je Čulinović.
Ravnatelj Zorin doma Zvonimir Ilijić izjavio je da je "Zora" o nastupu prekasno obaviještena.
- Istina koju ja znam i koju mogu reći je da je "Zora" karlovački zbor i u svom imenu nosi "Prvo hrvatsko pjevačko društvo" i ne vjerujem da bi ijedan član "Zore" napravio bilo što što nije u interesu Karlovca i Hrvatske. Odbijanje nastupa sigurno ne bi bilo u interesu. Ono što je činjenica je da je "Zora" u pripremi za proslavu 150. godišnjice. Nažalost, "Zora" nije nastupila; na pozivnicima je tiskano zato što je organizator to tiskao, Zorin dom nije organizator, Zorin dom je samo bio u službi domaćina, domaćini su Županija i Grad Karlovac. Mi smo obaviješteni o želji organizatora da "Zora" nastupi nažalost puno prekasno, to je bilo prije četiri dana. Za četiri dana nismo uspjeli, mislim da bi bilo iluzija uopće pokušati sakupiti zbor da pjeva - objasnio je Ilijić.
Međutim, Martin Jendrašic, predsjednik Saveza udruga antifašističkih boraca i antifašista Karlovačke županije tvrdi drugačije, naglašavajući da su u Zorin dom dostavili note onoga što je "Zora" trebala izvesti.
- Ne, ne, mi smo bili kod njih u dva navrata, iz Zagreba delegacija. Ne mogu se sjetiti, ali ima svojih petnaest, dvadeset dana da smo o tome razgovarali. Međutim, netko u Zorin domu nije odradio to što je trebalo. Ovi iz Pjevačkog društva "Zora" nisu o tome bili informirani do prije nekoliko dana - kaže Jendrašic.
Tako je karlovačku Zoru na ovoj manifestaciji pod pokroviteljstvom predsjednika RH, bez naknade, u posljednji trenutak zamijenio zbor "Podravina" iz Ludbrega, dok su umjesto prvog čovjeka Županije i Grada došli njihovi zamjenici.
Inače, prije ove svečane akademije na Domu zdravlja trebala je biti postavljena obnovljena spomen-ploča, podsjetnik na događaj iz 1941. kada je grupa partizana, predvođena Većeslavom Holjevcem, iz bolnice htjela izbaviti Marijana Čavića. Ploča je izvorno postavljena 1988. godine, a 90-ih razbijena. Čulinović kaže da je dozvolu za njeno ponovno postavljanje trebala izdati komisija za zdravstvo, koja se nije stigla sastati zbog predizborne situacije, te još dvije komisije, iako joj nije jasno čemu tolika birokracija.
- Mi smo dali izraditi potpuno jednake veličine ploču kakva je i bila, s istim tekstom koji je bio na prvoj ploči, koja je razbijena i to nije, u stvari, nova ploča. To je zamjena za razbijenu ploču i ja se nadam da će župan i te komisije o kojima se radi donijeti, čim prođu izbori, odluku da se ta ploča može postaviti - kaže Čulinović, dodajući kako ne zna da li je donošenje pozitivne odluke namjerno spriječeno.
- Ali svakako jedan ležerniji hod u rješavanju tog problema postoji - zaključuje Čulinović, a slično razmišljanje dijeli i predsjednik Mesić.
- Očito da se nekom nije žurilo i ja se nadam da će ta ploča jednog dana ugledati svoje mjesto tamo gdje pripada - kazao je Mesić.
Dožupanica Grgurić neizdavanje dozvole za ploču opravdava kratkim vremenskim rokovima.
- Koliko ja imam informacije, vjerojatno je došlo do prekratkog vremenskog razdoblja, jer je Županija odnosno Ured koji treba, dao suglasnosti za postavljanje ploče i financijsku pomoć. Znači, samo je došlo u kratkoći vremena da se nije mogla ploča postaviti - izjavila je Grgurić.
Jendrašic smatra kako, zapravo, nije jasno tko treba dati završnu riječ oko dozvole za postavljanje ploče.
- Mi smo 7.11. dostavili Domu zdravlja zahtjev da izdaju suglasnost da se ta ploča postavi. Međutim, tako reći do zadnjeg dana se nije znalo tko je nadležan da da tu suglasnost, tko je vlasnik zgrade. Pa je onda rečeno da to treba učiniti Upravno vijeće Doma zdravlja, a predsjednik tog Vijeća je gospodin Zaborski. Kad smo njega konzultirali, on je rekao da s tim nema ništa, da bi to trebao učiniti župan, a do župana nisam mogao nigdje doći. I onda je vrijeme prošlo i na kraju je rečeno da je sada kasno i da ima više vlasnika tamo i da se svi trebaju očitovati o tome i tako dalje - ispričao je Jendrašic.
Bez obzira na sve nesuglasice, na današnjoj svečanoj akademiji svi govornici su, uz česta i burna odobravanja iz publike, istaknuli kako je upravo antifašistička borba predstavljala temelj za današnju samostalnu Hrvatsku.
- Što bi bilo s Hrvatima i Srbima da nisu otišli u antifašističku borbu? Kao što je rekao Dido Kvaternik, jedna trećina bi bila pobijena, jedna trećina bi pobjegla, a jednu trećinu bi asimilirali. Drugim riječima, Hrvatske ne bi bilo, a Hrvati bi bili kao Tračani, Iliri i Kelti, jednostavno jedna povijesna činjenica. Zahvaljujući antifašističkoj borbi, mi danas imamo Hrvatsku - rekao je okupljenima predsjednik Mesić.
- Fašizam je i kao ideja i kao izvedba zločin, od prvog do zadnjeg dana. Antifašizam je čist, i kao ideja i kao izvedba. Da li je bilo zločina i na partizanskoj strani? Bilo je, ali to ne smije smetati čistoći antifašističke borbe. Kao kada bi netko rekao, zbog zločina u Domovinskog ratu koji su počinjeni na našoj strani, da je otpor agresiji bio zločin. To jednostavno nije istina - istaknuo je Mesić, te zaključio kako će, tko god pobijedi na predstojećim parlamentarnim izborima, morati izjednačiti prava antifašističkih boraca s onima boraca Domovinskog rata.
U ime Vlade Republike Hrvatske, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine hrvatske Vlade, Aleksandar Tolnauer kazao je kako u NOB-u okolnosti nacionalnosti ili vjere nisu igrale nikakvu ulogu, jer je i u sastavu 1. Korpusa bilo mnogo pripadnika nacionalnih manjina.
- Treba odavde otvoreno poručiti revizorima naše prošlosti da ste upravo vi bili oni koji su u tim teškim danima spasili čast hrvatskog naroda, koji je kraj Drugog svjetskog rata dočekao na strani pobjednika i na strani antifašističke koalicije. To je utrlo put uspostavi slobodne i demokratske Hrvatske u naše vrijeme, te osiguralo njeno časno i dostojno mjesto u današnjoj Europi - naglasio je Tolnauer.
Današnjoj svečanosti prisustvovali su i general-pukovnik Mladen Kruljac, delegacije iz Varaždina i Ludbrega te brojni drugi gosti.
