Priča iz života
Rasprava sudionika okruglog stola o Logorištu pretvorila se u pravi "verbali rat" oko rata, a kao osnovi problemi vezani uz akciju, iskristalizirali se:

Mobilizacija u KA loša, organizacija još gora

objavljeno 11.12.2010. u 18,46
okrugli_stol_3.jpg
okrugli_stol_4.jpg
okrugli_stol_5.jpg
  • okrugli_stol_3.jpg
  • okrugli_stol_4.jpg
  • okrugli_stol_5.jpg
 
Karlovac - Akcija Logorište izazvala je danas pravu buru emocija u raspravi sudionika okruglog stola koja je uslijedila nakon "školskog"prikaza akcije koja je trajala od 4. do 7.studenog 1991.godine!

Izuzetno loša mobilizacija u Karlovcu, zatim nekoordiniranost na relaciji operativna zona- borbene postrojbe na terenu, kao i na relaciji prateće službe- operativna zona, neuvježbanost, neopremljenost, pa čak i strah koji je u takvim situacijama normalan, ali i nediscipliniranost u provođenju zapovjedi nadređenih - sve su to razlozi koji su nakon današnjeg skupa isplivali na površinu i iskristalizirali se kao "krivci" za akciju Logorište.

Uzburkalo je Logorište mnoge koji nisu danas mogli više to izdržati u sebi, pa su prisutnima otkrili detalje, a nekima u lice sasuli i istinu o tom vremenu pred 19 godina.

Tako se tadašnji načelnik ONP 110.brigade Ivan Polović obrušio na Operativnu zonu i Krizni štab koji su po njegovom mišljenju, pokazali nekoordinaciju u ovom slučaju, ali i "zapeli" na spuštanju zapovjedi.

Slično Poloviću, raspravljao je i Branko Halužan, načelnik sigurnosti 110.brigade koji se upitao zašto nisu prije toga branjena Slunjska brda i zašto je došlo do situacije Logorište uopće.

Želimir Feitl kao tadašnji zapovjednik Specijalnih postrojbi objasnio je kako su dobili naredbu da upadnu u vojarnu na prednji ulaz, ali se nisu tada imali s čime boriti. Podržao je tezu o lošoj koordinaciji među našim snagama, od zapovjedništva i operativne zone do terena.Ispričao je i kako je osobno vidio da minska polja oko vojarne nisu bila branjena i da se neprijatelj "šetao".

Branko Škrtić, kao tadašnji pripadnik 3. bojne 2.A brigade nastupio je izuzetno emotivno i u svom govoru obrušio se i na Nedjeljka Katušina, Dragutina Furdeka, Rudolfa Brlečića, poimence nabrajajući gdje je tko od njih bio i gdje ih je on vidio u trenutku akcije. Ustvrdio je da je mobilizacija u Karlovcu  bila apsolutno nikakva, da je vladala totalna neorganizacija i da sve što se radilo, radilo se spontano. Ispričao je i zašto je 3.bojna 2.A brigade tada bila smještena u Dugoj Resi, a ne u Karlovcu.

- Tadašnji načelnik policije Štajduhar rekao nam je da smo preopasni za lokalno srpsko stanovništvo, pa smo uviđavnošću Branka Primužaka dobili Učenički dom u Dugoj Resi, kazao je Škrtić.

Za komentar se javio i Dragutin Pribanić koji je također govorio o nekoordinaciji snaga, nemogućnosti mobilizacije u Karlovcu, o Slunjskim brdima, Šancu, a iz onoga što je govorio dalo se zaključiti da jedan od krivaca te situacije i prvi zapovjednik 110.brigade. Govorio je da njegovog nasljednika, Brlečića nitko nije slušao, te da je to rezultat destrukcije bivšeg zapovjednika 110. brigade.

Mijo Laić pažljivo je nabrajao što se događalo, potkrepljujući sve dokumentima, govoreći o propustima u koordinaciji svih službi, od obavještajne i prisluškivanja, do operativne zone,a  u odnosu na jedinice koje su bile na terenu, govorio o nemobiliziranosti Karlovčana i slično.

Sve to uzrokovalo je pravu "saborsku" i uzrujanu atmosferu u kojoj su tada mnogi željeli replicirati i demantirati prethodnike, a dade se zaključito da očito i danas, u "legendarnoj 110. " postoji više struja koje se međusobno razilaze u razmišljanju.

Polemiku je zaključio Josip Stojković kazavši da ima istina i 150 istina, da smo mi u ratu pobijedili i da je to najvažnije, a Milan Maleš, načelnik katedre Hrvatskog vojnog učilišta u Zagrebu koji je bio moderator skupa, potom je taj isti skup i zaključio.

Tako ni danas, 19 godina nakon ovog događaja, niti ovim skupom  nije odgovoreno na  pitanje koje upravo toliko i traje, a koje je danas tek "okrznuto": zašto mine nisu djelovale, odnosno zašto minska polja nisu funkcionirala?

Iduće godine, na 20. obljetnicu akcije Logorište svaki će pravi novinar tada sudionicima postaviti upravo ovo pitanje koje se već 19 godina postavlja, a odgovora nema: Zašto, dakle, mine nisu djelovale?

Podijeli vijest s drugima: Facebook Yahoo! Buzz Yahoo! Buzz reddit digg StumbleUpon Delicious